Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat je bio globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedica rata je bilo više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila, - čime je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti - i značajna razaranja država i ekonomija, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih, razmjera. Otuda je prvo nazivan Veliki rat ili Rat koji će okončati sve ratove. Oko 60 milijuna europskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.

Prvi svjetski rat su vodila dva velika saveza. Sile Antante su na početku činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska, te njihovi teritoriji i protektorati. Brojne druge države su se pridružile silama Antante, od kojih su najvažnije bile Kraljevina Italija, koja se pridružila u travnju 1915., i Sjedinjene Američke Države, koje su u rat stupile u travnju 1917. Središnje sile su činile Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo se pridružilo Središnjim silama listopadu 1914., a godinu dana kasnije to je napravila i Kraljevina Bugarska. Do završetka rata, od europskih zemalja samo su Nizozemska, Švicarska, Španjolska i skandinavske zemlje ostale službeno neutralne, iako su mnoge pružale financijsku i materijalnu pomoć jednoj strani u ratu.

Neposredni povod za rat je bio atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914., kojeg je izvršio Gavrilo Princip. Napad Austro-Ugarske na Srbiju aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata. Za mjesec dana, veći je dio Europe bio u stanju rata.

Rat se vodio na nekoliko frontova koji su naširoko okruživali Europu. Zapadno bojište se odlikovao sustavom rovova i utvrđenja koje je odvajala ničija zemlja. Ova su se utvrđenja prostirala dužinom većom od 600 km. Na Istočnom bojištu, velika prostranstva istočnoeuropskih nizina i ograničena željeznička mreža nisu omogućile da se ovdje razvije stanje kao na Zapadu, iako su sukobi bili podjednako žestoki. Na Balkanskom, Bliskoistočnom i Talijanskom bojištu su također vođene žestoke borbe, a bitke su se odvijale i na moru i, po prvi put, u zraku.

Rat je okončan potpisivanjem nakoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvažniji Versajski ugovor 28. lipnja 1919., iako su sile Antante potpisale primirje sa Njemačkom 11. studenog 1918. Najuočljivija posljedica rata bila je nova teritorijalna podjela Europe. Sve članice Središnjih sila izgubile su teritorij, a stvorene su nove države. Njemačko je Carstvo izgubilo svoje kolonije, proglašeno je odgovornim za rat i prinuđeno da plaća veliku odštetu. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo bili su ukinuti. Od teritorija koje je zauzimala Austro-Ugarska stvorene su Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i Kraljevina SHS. Osmansko Carstvo je ukinuto: teritoriji carstva van Anadolije bili su dodjeljeni silama Antante kao protektorati, dok je jezgra Osmanskog Carstva reorganizirana u Republiku Tursku. Rusko Carstvo je, koje je izašlo iz rata nakon Oktobarske revolucije, izgubilo veliki dio svoje zapadne granice, a na tim teritorijima stvorene su nove države: Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska. Nakon rata je osnovana Liga Naroda kao međunarodna organizacija posvećena izbjegavanju budućih ratova i rješavanju sporova između država diplomatskim putem. Prvi svjetski rat je označio kraj poretka koji je postojao nakon Napoleonovih ratova i bio je važan faktor izbijanju Drugog svjetskog rata.

Tekst preuzet sa:http://hr.wikipedia.org